Svakodnevno čujemo priče o vrckavoj, energičnoj ili hiperaktivnoj djeci. Tim se pojmovima služimo u svakodnevnom govoru, a upotrebljavamo ih uglavnom u pozitivnom kontekstu (dijete je „živahno“, „veselo“, „znatiželjno“, …). Međutim, kada se radi o pretjerano aktivnom djetetu, koje uz to ima i problema s učenjem, svakodnevnim zadacima i aktivnostima, manjak pozornosti, nedostatak smisla za red, izraženu sklonost alergijama i ako često laže, vrlo je vjerojatno da se radi o sindromu smanjene pozornosti (SSP).

Kod SSP-a razlikujemo dvije varijante tog sindroma –  hipoaktivni i hiperaktivni.

SSP-hipoaktivna djeca imaju sljedeće simptome: plahost, neupadljivost, plašljivost i plačljivost, nedruštvenost, unutarnji nemir i neusredotočenost, poremećaji i poteškoće pri učenju, vrlo niska razina samopouzdanja, neobjašnjiva potpuna rastrojenost.

SSP-hiperaktivna djeca pokazuju: motorički nemir (hiperaktivnost u užem smislu riječi – govore bez prestanka, moraju sve dirati, nemirni, nervozni), nedostatnu usredotočenost (sve započnu, ništa ne dovrše, ne slušaju gotovo nikada, …), agresivnost u verbalnoj i tjelesnoj komunikaciji, nekomunikativnost (teško podnose prijekore i razočaranja, teško pristupačni, otpor prema obiteljskim i ostalim molbama/dužnostima, …), emocionalne poremećaje (iznenadne promjene raspoloženja, pretjerane reakcije na pozitivne i negativne događaje, …), poremećaje u koordinaciji, žaljenje na dosadu, sklonost alergijama i grlobolji, upadljivu osjetljivost na vremenske prilike, poremećaje spavanja i jedenja.

Važno je naglasiti da dijagnoza SSP-a ovisi o broju, učestalosti i jačini navedenih simptoma. Simptoma mora biti najmanje četiri i oni se moraju javljati često ili neprestano, da bi se postavila dijagnoza SSP.

Ono što se često ne spominje jest činjenica da su kod djece sa SSP-om česte  i naglašene i mnoge pozitivne osobine kao na primjer: sposobnost oduševljavanja, izrazita kreativnost, spontana uslužnost, izrazita ljubav prema prirodi i životinjama, izražen osjećaj za pravednost.

Dugotrajni stres pojačava simptome SSP-a, a zadaci postavljeni pred dijete koji uzrokuju takav stres (na primjer zaduženja u školi), često iznose na vidjelo prve simptome SSP-a.

Kako današnja prehrana utječe na ponašanje djece?

Ponašanje djece odraz je brojnih faktora – utjecaja okoline, roditelja, odgoja, društvenih kretanja i navika (Internet, video igrice, …).

Uz te utjecaje, vrlo je snažan i sve češće dokazan i utjecaj prehrane modernog čovjeka na ponašanje djece, pa tako i na SSP.

U posljednjih 40 godina odigrale su se mnoge promjene u uzgoju stoke, žitarica, voća i povrća i još veće promjene u preradi tih sirovina u hranu koju konzumiramo. Nekada prirodno, neinvazivno uzgojene životinje i biljke zamijenjene su intenzivnim stočarstvom, peradarstvom i poljoprivredom gdje se koriste brojne kemikalije (antibiotici, pesticidi, …). Nadalje, u preradi tih sirovina u finalni proizvod (često višestruko prerađene prehrambene namirnice) koriste se razne umjetne boje, pojačivači okusa i ostali aditivi koji pridonose ukupnoj količini kemikalija koje unosimo u organizam svakodnevnom prehranom. Te kemikalije se testiraju, no pojedinačno i kratkotrajno ,ali njihov zajednički utjecaj na organizam nije testiran. Prema zadnjim procjenama, čovjek današnjice, kroz 70 godina života, unese u organizam, samo kroz hranu, oko 50 kg kemikalija!

Takva hrana koja je industrijski visoko obrađena često je vrlo male nutritivne vrijednosti (manjak vitalnih sastojaka),a uz to i onečišćena mnoštvom kemijskih tvari iz poljoprivrede i iz prehrambene industrije.

Konzumiranjem takve, visoko procesuirane hrane na svakodnevnoj bazi, možemo uvelike utjecati na pogoršavanje SSP-a kod djece. Kako tome doskočiti?

Prehrana u terapiji SSP-a

Ovo su osnovna načela koja se preporučuju slijediti u prehrani djeteta sa SSP-om:

  • obilje sirove hrane (voće, povrće, samoniklo bilje, klice)
  • voće samo natašte
  • što manje dodataka osnovnim namirnicama
  • izbjegavati šećer, mlijeko i mliječne proizvode (osim maslaca i vrhnja)
  • nikakve integralne žitarice, posebno izbjegavati zob
  • vrlo malo jaja, orašastih plodova, mahunarki i svinjetine
  • nikakav alkohol

Glavne odlike ovakve prehrane su napuštanje obezvrijeđene industrijski višestruko prerađene hrane i okretanje prirodnim, svježim namirnicama.

A evo i praktičnih savjeta za provođenje gore navedenih preporuka za prehranu:

Sirova hrana

  • udio u ukupnoj dnevnoj količini hrane = 25-50%
  • uvijek prvo ponuditi djetetu nezačinjenu hranu; ako odbija, začiniti vrlo lagani, samo s prirodnim začinima
  • izbjegavati: šumske gljive, cikla

Voće

  • uvijek sirovo i natašte, nikada u kombinaciji s drugim namirnicama (iznimka: jabuka +mrkva)
  • najmanje 20 minuta prije obroka ili 3 sata nakon obroka
  • lubenicu jesti samo zasebno
  • ne kombinirati vrlo kiselo i vrlo slatko voće
  • preporučljivo: prijepodne davati samo voće
  • dati prednost domaćem voću

Samoniklo bilje i klice

  • dodaju se salatama, juhama i drugim jelima
  • klice se konzumiraju sirove, osim onih od graha, soje, slanutka i graška (one se prije moraju termički obraditi i tek tada dodati u jelo)

Šećer

  • izbjegavati sve industrijske vrste šećera (šećer, grožđani, voćni, sladni, mliječni, od šećerne trske,glukoza, melasa, sirup)
  • posebnu pažnju obratiti na izbjegavanje skrivenih šećera, kojih je često puno više nego što bi ste očekivali – napitci, pekarski proizvodi, slastice, pekmezi, kečap, konzervirano povrće, …
  • koristiti sušeno voće, med, sirup od agave ili javora

Mlijeko i mliječni proizvodi

  • izbjegavati sve osim maslaca, običnog jogurta, vrhnja i vrlo masnog sira (m.m.>50%) – navedeno davati u umjerenim količinama
  • kako bi se osigurao dovoljan unos kalcija, uvrstiti u svakodnevnu prehranu: brokulu, kelj, koprivu, sušene smokve

Žitarice i kruh

  • „miješani „ kruh umjesto integralnog
  • izrađivati kruh s dodatkom buče, mrkve ili krumpira
  • zob potpuno izbjegavati
  • konzumirati proso i heljdu
  • najbolje integralne žitarice koje su proklijale!

Masti i ulja

  • da: maslac, nestvrdnuta kokosova mast (za prženje), vrhnje, maslinovo i čičkovo ulje (neprerađeno!)
  • ne: margarin, rafinirana (prerađena)ulja

Meso i riba

  • uz mesno jelo pojesti dovoljno povrća i salate
  • konzumirati u popodnevnim satima, manje navečer
  • kobasice – konzumirati samo one kose sadrže jedino sol i papar od začina i dodataka
  • svinjetinu jesti vrlo često
  • uvijek dati prednost mesu prirodno držanih i hranjenih životinja

Napitci

  • da: voda, nezaslađeni biljni čajevi, nezaslađeni sokovi voća i povrća, napitak od jabučnog octa i meda
  • ne: gazirana pića, sokovi s dodatkom šećera, alkoholna pića

 

Autor: Nina Ivičić, nutricionistica i aromaterapeutkinja