U našim domovima  upravo sad se razvija tiha tragedija, koja utječe na najvažnija bića u našim životima – našu djecu. 
Kroz rad sa stotinama obitelji kao profesionalni terapeut svjedočim toj tragediji koja se odvija točno pred mojim očima. 
Naša djeca su u razornom emocionalnom stanju! 
Čak i ako se ne slažete s mojom perspektivom, molim vas da slijedite preporuke koje su napisane na kraju ovog članka. Kada vidite pozitivne promjene u životu vašeg djeteta bit će vam jasno zašto govorim to što govorim!
Razgovarajte s učiteljima i stručnjacima koji rade s djecom zadnjih 15 g. i uvjerite se da i oni dijele moje mišljenje. Štoviše, u posljednjih 15 godina istraživači su objavljivali alarmantnu statistiku o oštrom i stalnom porastu dječjih mentalnih bolesti koje sada dosežu razmjere epidemije:
  • 1 od 5 djece ima probleme s mentalnim zdravljem
  • 43% porasta poremećaja smanjene pažnje uslijed hiperaktivnosti (ADHD)
  • 37% porasta depresije kod tinejdžera
  • 200% porasta stope samoubojstva kod djece u dobi od 10 do 14 godina

Koliko još dokaza trebamo prije nego što se probudimo?

Ne, „dijagnostika je sama po sebi povećana“ nije odgovor!

Ne, „oni su se jednostavno tako rodili“ nije odgovor!

Ne, „za sve je kriv školski sistem“ nije odgovor!

Da, koliko god je to teško priznati, roditelji su odgovor za mnoge dječje borbe!

Znanstveno je dokazano da mozak ima sposobnost preusmjeravanja kroz okoliš. Nažalost, sa životnom sredinom i stilom roditeljstva koje roditelji pružaju svojoj djeci oni njihove mozgove usmjeravaju u pogrešnom pravcu i doprinose njihovim izazovima u svakodnevnom životu.

Da, uvijek je bilo i bit će djece koja su rođena s invaliditetom i usprkos velikom trudu roditelja da im pruže dobro uravnoteženu životnu sredinu i roditeljstvo, njihova djeca se i dalje bore. Međutim, to NISU djeca o kojoj ovdje govorim.

Ovdje je riječ o mnogo većem broju mališana čije izazove većinom oblikuju faktori životne sredine koje roditelji s najboljim namjerama pružaju svojoj djeci. U svojoj praksi vidim koliko se djeca mijenjaju u trenutku kada roditelji promijene svoju perspektivu o roditeljstvu.

U čemu je greška?

U današnje vrijeme djeca su lišena osnova zdravog djetinjstva kao što su:

  • Emotivno dostupni roditelji
  • Jasno definirane granice i smjernice
  • Odgovornosti
  • Uravnotežena ishrana i odgovarajući san
  • Kretanje i boravak na otvorenom
  • Kreativna igra, društvena interakcija, prilike za nestrukturirano vrijeme i dosadu

Umjesto toga, djeca imaju:

  • Roditelje kojima pažnju odvlače digitalni uređaji
  • Popustljive roditelje koji dopuštaju djeci da „vladaju svijetom“
  • Osjećaj prava umjesto odgovornosti
  • Neadekvatan san i neuravnotežena ishrana
  • Sjedeći stil života u zatvorenom prostoru
  • Beskrajnu stimulaciju, tehnološke dadilje, instant zadovoljstvo i odsustvo dosadnih trenutaka

“Možete li zamisliti da je moguće podići zdravu generaciju u ovako nezdravoj životnoj sredini? Naravno da ne! Za roditeljstvo ne postoje prečice i ne možemo prevariti ljudsku prirodu. Kao što  vidimo, ishodi su poražavajući. Naša djeca emocionalno trpe zbog gubitka dobro uravnoteženog djetinjstva.

Kako to popraviti?

Ako želimo da naša djeca rastu u sretne i zdrave pojedince, moramo se probuditi i vratiti na osnove. Još je moguće! Znam to zato što su stotine mojih klijenata u roku od nekoliko tjedana ( u nekim slučajevima čak i dana ) vidjeli pozitivne promjene u emocionalnom stanju svoje djece nakon provedbe ovih preporuka:

Postavite ograničenja i ne zaboravite da ste vi svom djetetu RODITELJ, a ne “prijatelj.”

Poanta ovog teksta je da djeci ponudite dobro izbalansiran stil života ispunjen onim što njima TREBA, a ne samo onim što ŽELE. Nemojte se bojati reći „Ne!“ svojim mališanima ako ono što žele nije ono što im treba.

  • Obezbjedite im kvalitetnu hranu i ograničite im grickalice
  • Provodite jedan sat u prirodi – vozite bicikle, pješačite, pecajte, gledajte ptice/insekte
  • Svakog dana večerajte zajedno ( bez tehnologije )
  • Jednom dnevno odigrajte neku društvenu igru
  • Dajte svom djetetu jedan zadatak dnevno (slaganje odjeće, pospremanje igračaka, vješanje odjeće, vađenje namirnica iz vrećica, postavljanje stola i tako dalje)
  • Stvorite rutinu spavanja kako biste bili sigurni da vaše dijete dovoljno spava. U sobi ne smije biti tehnoloških uređaja.

Naučite svoju djecu odgovornosti i neovisnosti. Nemojte ih previše štititi od malih neuspjeha jer će im oni razviti vještine koje će im biti potrebne da savladaju veće izazove u životu. Nemojte slagati školsku torbu svom djetetu, nemojte nositi njegovu/njenu školsku torbu, nemojte mu nositi u školu zaboravljenu hranu/raspored sati i nemojte guliti bananu petogodišnjem djetetu. Učite ih vještinama – nemojte ih raditi umjesto njih.

Učite ih odloženom zadovoljstvu i pružite im prilike za „dosadu“ jer je to vrijeme kada im se budi kreativnost:

  • Nemojte smatrati da ste odgovorni za zabavu svog djeteta u svakom trenutku
  • Nemojte koristiti tehnologiju kao lijek za dosadu
  • Izbjegavajte koristiti tehnologiju za vrijeme doručka, ručka i večere, u automobilu, restoranima i shoping centrima. Te trenutke koristite kao prilike da njihove mozgove istrenirate tako da funkcioniraju i kada im je „dosadno“
  • Pomozite im da stvore „Pribor za prvu pomoć u slučaju dosade“ s idejama o aktivnostima za trenutke „kada im je dosadno“

Budite emotivno dostupni kako biste se povezali sa svojom djecom i naučite ih samo – regulaciji i društvenim vještinama:

  • Kako vam telefoni ne bi odvraćali pažnju, isključite ih barem dok vam djeca ne odu na spavanje
  • Postanite emotivni trener svojoj djeci. Naučite ih da prepoznaju frustraciju i bijes, te da se nose s njima
  • Naučite ih da pozdravljaju, dijele, suosjećaju, bonton za stolom, vještinama razgovaranja
  • Povežite se emotivno – smijte se, grlite, ljubite, škakljajte, čitajte, plješćite, skačite ili puzite sa svojim djetetom.

“Moramo unijeti promjene u živote svojih mališana prije nego što čitava generacija djece završi na lijekovima!

Još uvijek nije kasno, ali uskoro će biti”

Napisala: Victoria Prooday

Izvor: Yourot

Foto: Pixabay