Sva djeca uče čitati i pisati u školi, ali mnoga od njih slovkaju prve pročitane riječi ili čak pišu i čitaju čitave rečenice već u ranoj vrtićkoj dobi. Neka djeca sama pokazuju interes za slovima već od svojih prvih slikovnica, a ponekad ih roditelji i/ili odgojitelji dodatno potiču na to. U nekim slučajevima, djeca imaju interes i volju za učenjem ali razigranost i manjak koncentracije im odvlače pažnju na druge stvari.

Razmišljajući o ovoj temi, zapitali smo se koliko treba poticati djecu da uče čitati i pisati prije škole i podijelili smo to pitanje s vama na društvenim mrežama.

Izrazili ste dosta različitih razmišljanja na ovu temu, a neki od vas podijelili su i iskustva s vlastitom djecom. Tako smo saznali da zaista velik broj djece poseže za pričama i piše svoja prva pisma već s 4-5 godina, a neka nemaju potrebe za tim prije škole. Saznali smo i iznenađujuću činjenicu da se u dosta škola već u prvom razredu očekuje da djeca znaju čitati i pisati, što može proizvesti dodatan pritisak na njih. Kako bismo malo bolje rasvijetlili ovu temu, odlučili smo pitati jednu tetu iz vrtića što misli o čitanju i pisanju djece u vrtićkoj dobi.

 

Što kaže teta iz vrtića

  • Kada se obično javlja interes za čitanjem kod djece?

Vrijeme kada se javlja interes za čitanje ovisi o individualnim karakteristikama djeteta. Ako dijete ranije (recimo s 4 god) savlada analizu i sintezu glasova, može početi i čitati. Očekuje se da djeca predškolske dobi poznaju slova no to ne znači da će imati interes za čitanje.

  • Znaju li djeca u predškolskoj dobi pisati?

Predškolska djeca uglavnom znaju pisati. Neki čak znaju mala slova, a neki pišu i rečenice. No, to se ne očekuje od njih prije polaska u školu.

  • Što bi, po Vama, djeca trebala naučiti u predškolskoj dobi?

Smatram da djeca te dobi trebaju savladati analizu i sintezu glasova i osnove pisanja. Djeca koja ne mogu to usvojiti prije polaska u školu najvjerojatnije će dobiti odgodu upisa u školu. S druge strane, mnogi roditelji smatraju da djeca trebaju čitati od četvrte godine na dalje.

  • Koliko odgojitelji trebaju poticati djecu na čitanje i pisanje?

Odgojitelji trebaju pomoći djeci u svladavanju predčitalačkih vještina koje se prema programu predškole trebaju usvojiti. Naravno, ako djeca pokazuju veći interes za čitanje i pisanje, treba im osigurati dodatne poticaje i podupirati ih.

  • Što ako djeci u vrtiću čitanje i pisanje ne ide dobro?

Mi odgojitelji od toga ne radimo problem, ali roditelji stalno uspoređuju djecu i onda pred njih postavljaju nerealna očekivanja. Također, često tvrde da se od djece očekuje da znaju čitati čim dođu u školu, ali to nije tako. Druga djeca rijetko se rugaju onima koji ne znaju slova i mi im to ne dopuštamo.

  • Ima li djece koja u vrtiću već znaju dobro čitati i kakav je njihov odnos s drugom djecom?

Ima djece koja dobro znaju čitati, ali to su rijetki slučajevi. U vrtiću svakodnevno čitamo priče i potičemo djecu koja znaju čitati da čitaju drugima. Tako i jedne i druge motiviramo.

  • Ima li razlike između curica i dečkiju kad je o čitanju i pisanju riječ?

Čini se da dečkima u ovoj dobi čitanje i pisanje malo teže, ali trebalo bi provesti pošteno istraživanje.

  • Tko više potiče djecu na čitanje i pisanje u vrtićkoj dobi, mame ili tate?

Ovisi, ali uglavnom su to mame.

  • Dakle, da zaključimo, smatrate li da djeca trebaju učiti čitati i pisati već u vrtićkoj dobi ili ne?

Ako dijete ima predispozicije za čitanje (glasovna analiza  i sinteza) onda da, ali treba odabrati primjeren način za učenje kroz zabavu i igru i suptilno im potaknuti interes.

Zaključak

Prema mišljenjima koja ste podijelili s nama na društvenim mrežama i prema razgovoru s našom tetom iz vrtića, možemo zaključiti da svako dijete ima svoj individualni tempo razvoja, kako u čitanju i pisanju, tako i u svemu ostalom. Ako pokazuju određeni interes, treba ih svakako podržati i poticati u zdravoj mjeri, ali nikako forsirati djecu na nešto za što još nisu spremna i stvarati im nepotreban pritisak. Pritiska će ionako imati dovoljno u kasnijim godinama, a pretjerano uspoređivanje s drugima i nerealna očekivanja mogu ih navesti da vežu određene aktivnosti (kao što je učenje čitanja i pisanja) uz negativne emocije te izazvati suprotan efekt.

Sponzor članka: Esprico

Izvor: Salveopharma   

Foto: Unsplash