Možda ste ga vidjeli, ili osjetili – taj fenomen koji je izgleda obuzeo djecu posljednjih nekoliko godina i pretvorio ih u prava egocentrična bića? Ja to zovem „Ja pa ja epidemija” i vjerovali ili ne, to se manifestira na malim stvarima, svakodnevno, a da nekad nismo ni svjesni toga. Dobre vijesti? To je potpuno izlječivo!

Mi svi poznajemo klince (možda čak iz naših obitelji) koji misle da imaju pravo ništa ne raditi, koji očekuju najbolje od života bez ikakvog truda, i koji ne poznaju zahvalnost. S ovakvom djecom je teško živjeti, a po pravilu oni postaju ljudi s visokim očekivanjima, zahtjevni supružnici s istim stavom koji su imali i kao djeca. To postaje veliki problem, jer djeca koja misle da se svijet vrti oko njih ne mogu se nositi s problemima u realnom svijetu.

Iako možemo upirati prstom i kriviti društvene medije, rijalitije i niz drugih vanjskih utjecaja, jedan od najvećih uzročnika širenja ove “epidemije” smo upravo mi, roditelji. Naravno, želimo najbolje za našu djecu i ne želimo odgojiti razmaženo dijete, ali često u našim voljenim pokušajima da učinimo najbolje našoj djeci, mi previše dadiljamo. Mi smo previše popustljivi, previše ih hvalimo i uklanjamo sve prepreke s njihovih puteva. I što se onda dešava? Mi ne dozvoljavamo djeci da sami učine nešto za sebe, da uče na svojim greškama, ili da riješe probleme. Predlažemo pet strategija za okretanje nove stranice:

1. Očekujte više

Imajte malo povjerenja u svoju djecu. Oni mogu i moraju dati doprinos u obitelji. Na kraju krajeva, oni su dio obitelji i svi bi trebalo da doprinesu. Ono što će dobiti zauzvrat bit će životne vještine koji su im potrebne da krenu u svet kao sretnija, uspješnija i neovisna ljudska bića. A vi? Morate znati da ste tome doprinijeli.

2. Odustanite od odustajanja

Da li ste ikada rekli DA iako ste željeli reći NE? Kupovina slatkiša pred blagajnom? Smirivanje djeteta poklonom kad se krene bacati? Vrijeme je da okrenete novu stranicu i kad kažete NE da to, to i znači! Tako će vaši mališani naučiti da bacanjem, kolutanjem očiju i durenjem neće ništa postići.

3. Prepustite im odgovornost

Svaki put spašavamo našu djecu od njihovih grešaka, interveniramo u njihovo ime, ili im krčimo put. Ne dajemo im mogućnost da sami nešto nauče. Mic po mic, oni prestaju da se trude. Vrijeme je da predate uzde pravom vlasniku. Umjesto da trčite sa zaboravljenom domaćom zadaćom u školu, treba ih naučiti da moraju sami spremiti knjige prije škole. Neka znaju da mogu i sami da razgovaraju s nastavnicima, trenerima i vršnjacima o pitanjima koja ih zanimaju. Vi im možete pomoći da se pripreme. Vaša djeca se moraju naučiti nositi sa svojim greškama i uspjesima. Vi ćete biti tu da ih podržite.

4. Isključite bankomat

Ovo je korak. Instant zadovoljstvo je glavno u današnjem društvu. „To želim, to i dobijem. Sada i odmah.” Najbolji način za borbu protiv ove pošasti je da prekinete davati i kupovati kad god oni požele. Umjesto toga, postavite određeni tjedni iznos i spisak troškova koje dijete treba za taj tjedan. Naravno ovo treba prilagoditi uzrastu djeteta. Na ovaj način dijete uči kako će kad odraste da raspolaže svojim novcem koji će zaraditi.

5. Decentralizirajte Ego-univerzum

Istraživanja su jasna – oni sa „zahvalnim stavom” u životu su sretniji, manje depresivni, i manje pod stresom jer vode život sa zdravim optimizmom. Ali zahvalnost se mora vježbati. To je nešto čemu moramo naučiti našu djecu. Neka znaju da im svijet ništa ne duguje i da svi moramo učiniti svoj dio posla kako bi nam bilo ljepše. Naučite djecu da cijene svoje okolnosti (bez predavanja o gladi djece u zemljama Trećeg svijeta). Vježbajte djecu da kažu hvala, razgovarajte s njima – neka smisle npr. tri stvari za koje su zahvalni. Na ovaj način ne pomažete samo njima, već i cijeloj vašoj obitelji da vodi skladniji i sretniji život.

Izvor: Zelena učionica

abecedaroditeljstva