Na konferenciji Mame i klinci progovarali smo  o temama što muče roditelje i djecu u vrijeme pandemije. Veliku pažnju izazvalo je predavanje  Nenada Bratkovića, mag.natur., univ.mag.pharm, o važnosti zdrave prehrane za jačanje psihofizičkog zdravlja u vrijeme pandemije.

Gospodin  Bratković se na početku predavanja osvrnuo na problem prehrane koji se već godinama provlači, te koji se za vrijeme pandemije još više potencirao, pogotovo kod obitelji. Mnogi roditelji su u početku pandemije bili pod velikim pritiskom, te je zbog toga trpjela i kvaliteta prehrane.

Nadalje je ukazao da smo zbog pandemije i potresa pretrpjeli popriličan stres i strah, smanjeno smo se kretali, što je uvjetovalo i promjene u prehrani. Naveo je istraživanja koja su pokazala da su se kupovale namirnice koje nisu korisne za naš imunitet, a one koje ga jačaju su izostale ili su se kupovale u znatno manjoj količini. Kupovalo se i jelo ono što donosi ugodu, ali je nutritivno prazno. Također je ukazano i na povećanu konzumaciju alkohola za vrijeme pandemije kao i povećanje pušenja. A sve to s vremenom dovodi razvoja bolesti i bolesnih stanja.

Eksplodirala potrošnja keksa I vafli – jer nosi ugodu.

nenad_bratković

Istaknuo je i istraživanje koje je provedeno u susjednoj Poljskoj je pokazalo da se u vrijeme pandemije ljudi  hrane nezdravo, da su često van kontrole, da vrlo često grickaju, da se prejedaju i da ponekada ispijaju veće količine alkohola.

Posebno je istaknu da živimo u Sindemiji, odnosno da imamo dvije paralelne epidemije. Jedna je korona, a druga se odnosi na epidemiju debljine, inzulinske rezistencije I lošeg kardiometaboličkog statusa djece i odraslih.

Gospodin Bratković je ukazao i na povezanost prehrane i kretanja s imunitetom i mentalnim zdravljem. To je potkrijepio istraživanjima koja su pokazala da je debljina povezana s komplikacijama usred korone (posebno kod mlađih osoba), odnosno da je okidač. Ono je pokazalo da pretila osoba ima 66 % veće šanse završiti na respiratoru. Razlog tome što te osobe često imaju zdravstvene probleme poput visokog tlaka, povišeni šećer (tip 2 dijabetes), inzulinsku rezistenciju – loše opće zdravlje.

nenad_bratkovic

Osvrnuo se i na činjenicu da je u Hrvatskoj svaka peta osoba pretila. Da se pogrešno razmišlja o kalorijama, odnosno razmišlja se samo njima umjesto da se obraća pažnja na ono što sadrže. Nadalje je naglasio da ako smo kronični izloženi neuravnoteženoj prehrani  koja sadrži transmasne kiseline, dodani šećer, niski unos vlakana, visoki unos omega 6  masnoća (biljno ulje  industrijske masti) u odnosnu na omega 3 masnoće to utječe na fizičko i mentalno zdravlje.

Naime, kada smo u stresu, veće su šanse da će doći do prejedanja ili jedenja nezdrave hrane jer nam na brzinu daje energiju i ugodu. Problem se javlja kada se to  otme kontroli. I to je ono na što se ljudi najčešće žale, da se ne mogu kontrolirati. Nadalje je predstavio istraživanje koje je pokazalo da je povećan rizik od depresije ako se jede procesirana hrana, gotova hrana ili slatkiši. Međutim, kada se promijenila prehrana, značajno se smanjio povrat depresije.

Objasnio je I razloge prejedanja. Hrana aktivira naše centre za ugodu u mozgu, te nas to tjera da opet tražimo određenu vrstu hrane (lučenje hormona  ugode I sreće dopamin, serotonin), te se vrtimo u začaranom krugu.

nenad_bratkovic

Na kraju g. Bratković je naglasio važnost proteina za naše zdravlje, te da oni  (sir, meso) potiču lučenje serotonina više nego slatkiši I pržena hrana. Također je ukazano i na važnost vlakana/probiotika za koje je rekao da ih ima premalo u prehrani i u obitelji I školskoj kuhinji.  Zaključio je da je zdrava prehrana ključ za naše zdravlje I da uz to ne smijemo zabraviti ni na svoj probavni sustav jer u njemu počinje naše zdravlje. On potiče imunološki sustav i potiče biosintezu vitamina.

Predavanje Nenada Bratkovića, mag.natur., univ.mag.pharm, omogućio nam je

OMNi-BiOTiC Hrvatska

omni biotic

 

abecedaroditeljstva